Content
TONE I TONE CO2
Automobili, zrakoplovi i ljudi – svi oni proizvode CO2. U usporedbi s ostalim članicama Europske unije Austrija je na području prometa treća po najvišim emisijama CO2 po glavi stanovnika.
| Pogon jednog auta godinu dana (11.400 kilometara) | 1,5 tona CO2 |
| Let Milano – New York – Milano | 1,5 tona CO2 |
| Potrošnja struje tročlanog kućanstva (4.100 kWh/god) | 2,5 tone CO2 |
| Grijanje na loživo ulje (2.000 litara/godišnje) | 5,6 tona CO2 |
ŠUMA KOJA JE NA RASPOLAGANJU
Manje od dvije trećine godišnjeg prirasta drvne mase upotrijebi se u Europi.
Godišnji prirast drvne mase u Europi iznosi 776 milijuna m³. No, godišnje se posječe samo 490 milijuna m³. Preostalih 286 milijuna m³ ostaju u šumama i time svake godine povećavaju europske šumske površine. U Austriji bi nešto manje od jedne trećine godišnjog prirasta drvne mase bilo dovoljno da se sve višekatnice koje nastanu u godini dana izgrade od drveta.
KULTIVIRANE ŠUME
Gospodarene šume imaju veći potencijal smanjenja količine CO2.
Već više od 250 godina europskim se šumamo održivo gospodari. U Austriji jedan od najstrožih zakona o šumama na svijetu određuje okvirne uvjete za gospodarenje šumama. Najviše načelo je da se ne smije više posječi no što iznosi prirast. Za razliku od šume bez gospodaranja, u kojoj su vezani CO2 i emisije CO2 dugoročno otprilike u ravnoteži, u gospodarenim šumama stabla se uklanjaju prije no što istrunu, jer onda ponovo emitiraju CO2.
1 m³ DRVA VEŽE 1 TONU CO2
Korištenje drveta kao materijala proširuje šumu kao prirodni spremnik za ugljik na područja izvan šuma.
WOODBOX je napravljen od 223 drveta. Količina vezanog ugljičnog dioksida odgovara količini emisija suvremenog auta na 180.000 prevoženih kilometara. Ugrađeno drvo desetljećima smanjuje CO2 koji se emitira u atmosferu. Zbog toga bi se drvo trebalo koristiti što duže kao materijal i što kasnije upotrijebiti za proizvodnju energije kao energent.
EUROPSKE ŠUME
U Europi prevladavaju crnogorične šume.
Polovica svih europskih šuma su crnogorične šume. Dodatnih 27 % su bjelogorične šume, a preostalih 23 % mogli bismo opisati kao mješovite šume.
ZID IZ CO2
Različiti građevni materijali omogućuju različite bilance CO2 .
Drvene kuće nisu samo ogromni produženi spremnik ugljika, koji se iz šume proširio na urbanizirana područja. Time pridonosite tome da na drugim mjestima nastaje manje CO2 . Drvo može zamijeniti druge građevne materijale kao što su cigla ili beton, u čijoj proizvodnji se emitira mnogo CO2, i tako spriječiti nastajanje emisija.
| 1 m³ običnog vanjskog zida: | Puno drvo | –88 kilogram CO2 |
| Drveni okvir | –45 kilogram CO2 | |
| cigla | +57 kilogram CO2 | |
| Beton | +82 kilogram CO2 |
POSTOJANI ŠUMSKI FOND
U Europi ima dovoljno drveta na raspolaganju. Drvne rezerve u Njemačkoj iznose 3.466 milijuna m³. Time je Njemačka na samom vrhu rang liste europskih država . Austrija ima 1.106 milijuna m³ i nalaze se negdje u sredini. Usporedi li se udio šumskih površina s ukupnom površinom, onda su skandinavske zemlje Švedska i Finska ispred svih ostalih.
DRVO SE MOŽE PONOVO UPOTRIJEBITI
U usporedbi s drugim materijalima drvo se može lako reciklirati i ponovo upotrijebiti.
Za razliku od građevnih materijala iz sirovina koje ne spadaju u održive, drveni materijali predstavljaju proizvode koji štede resurse i mogu se reciklirati. Drvo kao građevni materijal ne mora se na skup i kompliciran način odstraniti, već se na kraju može iskoristiti kao energent i zamijeniti fosilna goriva kao što su to ugljen, loživo ulje i plin. Pri izgaranju drveta oslobađa se samo toliko ugljika koliko je prije bilo vezano.
DRVO – UGRAĐENO, ALI NE I MRTVO
Drvene kuće vezuju CO2 i štite okoliš.
Svako deblo koje se iskoristi iz neke šume stvara mjesto za nova stabla. I dok drveni proizvodi vezuju CO2, u šumama ponovo rastu količine drveta koje su potrošene za te proizvode i iz zraka u svom okruženju izvlače i vezuju CO2. Drvo kao proizvodni i građevni materijal tako djeluje dvostruko pozitivno na bilancu CO2 , jer ugljik ostaje za vrijeme čitavog životnog ciklusa vezan u proizvodu.
ŽIVJETI SA I OD DRVETA
Drvo brojnim ljudima stvara radno mjesto.
U Europi 3,5 milijuna ljudi radi u šumarskoj i drvnoj industriji. To je gotovo isto toliko kao i u automobilskoj industriji. U Austriji oko 280.000 ljudi živi od šume i od drveta. S obzirom da se radi o sirovini i građevnom materijalu koji su obnovljivi, odnosno ponovo će narasti, to znači da raste i broj radnih mjesta.
CO2-FOOTPRINT
CO2-Footprint ili otisak predstavlja mjeru za opterećenost atmosfere sa CO2 zbog različitih aktivnosti, proizvoda ili uslužnih djelatnosti. Gospodarenje šumama i korištenje drveta nalaze se ispred drugih s pozitivnim primjerima i stvaranjem malog klimatskog otiska.
Šuma vezuje CO2, gospodarenje šumama osigurava raspoloživost drveta kao sirovine, a drveni proizvodi produžuju vezivanje CO2 i stvaraju mjesto za nov rast u šumi. Istodobno oni zamjenjuju druge materijale koji emitiraju CO2.
C-arobna formula:
250 kg C/m3 drveta x 3,67 kg CO2 = 917 kg CO2
Drvo se 50 posto sastoji od ugljika (C). 1 kubični metar drveta teži u prosjeku 500 kilograma, što znači da sadrži 250 kilograma C. Kad se C pretvara u CO2 (oksidacija), iz 1 kilograma C nastaje oko 3,67 kilograma CO2. To znači da 250 kilograma C daju 917 kilograma CO2 ili oko 1 tonu CO2 po kubičnom metru drva. (Universität Hamburg, Arno Frühwald)